Biljne aminokiseline i peptidi

ŠTO SU AMINOKISELINE?
Aminokiseline su organski spojevi koji predstavljaju osnovu svake biološke molekule. One su gradivni blokovi svih stanica! U prirodi postoje stotine aminokiselina, ali najvažnijih za biljku je oko dvadeset:

VAŽNOST I DJELOVANJE AMINOKISELINA

Nisu sve aminokiseline jednako važne za razvoj biljke. Npr. lizin, triptofan i metionin su potrebni u malim koncentracijama, dok se glutaminska i asparaginska kiselina koriste u velikim količinama.

Nekoliko primjera:

GLUTAMINSKA KISELINA
Ona stimulira rast biljke i povećava otpornost prema nepovoljnim klimatskim uvjetima. Potrebna je u velikim količinama kao prekursor novim i drugim aminokiselinama,

SERIN I VALIN
One poboljšavaju mehanizme otpornosti prema raznim nepovoljnim situacijama

LIZIN I ARGININ
One su esencijalne i aktivne u stimuliranju fotosinteze. Odgađaju procese starenja.

ASPARAGINSKA KISELINA
Važna je zbog svog djelovanja u mnogim metaboličkim procesima.

METIONIN
Potiče cvatnju i povećava urod i kvalitetu.

TRIPTOFAN
Triptofan je ključni prekursor za sintezu auksina.

Sve aminokiseline su važne i međusobno ovisne, tako da odsustvo jedne može blokirati sintezu drugih.

ŠTO SU PEPTIDI?
Peptidi su organske molekule formirane od aminokiselina (2-50) povezane zajedno peptidnim vezama. Oni su osnova za formiranje proteina. Također su važni za biljnu fiziologiju.

VAŽNOST I ULOGA PEPTIDA

Uloga peptida u biljnoj ishrani postala je još važnijom zahvaljujući znanstvenim pokusima koji su demonstrirali njihovu djelotvornost i novu proizvodnu tehnologiju (LISIVEG) koja omogućuje dobivanje odabranih i korisnih peptida.

Neki peptidi (bioaktivni) su sposobni mijenjati važne fiziološke funkcije u biljci, zato što se vežu za stanične receptore koji reguliraju specifične metaboličke procese.

Glavno djelovanje ovih molekula:

• Prijenos hranjiva kroz biljku
• Stimulacija rasta
• Poticanje otpornosti na stres

DJELOVANJE AMINOKISELINA I PEPTIDA:

• Stimuliraju fotosintezu i rast biljaka
• Povećavaju otpornost na loše vremenske prilike
• Biostimulatorsko djelovanje
• Povećanje uroda
• Bolja asimilacija dušika i mikroelemenata
• Bolja zrioba i organoleptička kvaliteta plodova
• Usporavanje procesa starenja
• Bolja lignifikacija
• Imaju djelovanje slično hormonskom (prirodno)
• Poboljšavaju sintezu proteina
• Korisno djelovanje na metabolizam biljke
• Sinergijsko djelovanje s većinom sredstava za zaštitu bilja

KOJE SU RAZLIKE U ODNOSU NA ŽIVOTINJSKE HIDROLIZATE?

Hidroksiprolin i hidroksilizin prisutni u hidroliziranom kolagenu (životinjska koža) nemaju funkciju u biljnom metabolizmu.

Glicin, koji čini većinu u hidroliziranom kolagenu ima stimulatorsko djelovanje u malim dozama, a fitotoksično iznad određene razine.

Biljni hidrolizati direktno i učinkovito djeluju stimulirajuće na biljku.

ZAŠTITA ZDRAVLJA LJUDI I OKOLIŠA

Koristeći isključivo biljne sirovine (bez GMO) postignuta je maksimalna sigurnost za zdravlje ljudi i okoliša.

Ne postoji rizik kontaminacije od goveđe spongiformne encefalopatije (BSE), Salmonelle, Escherichije coli i ostalih životinjskih patogena.

HELLO NATURE^® GNOJIVO S BILJNIM AMINOKISELINAMA I PEPTIDIMA:  TRAINER